Malinska

Malinska

Povijest Malinske započinje u 15.stoljeću, izgradnjom mlina (melin, malin) po kojem je Malinska i dobila ime.

Kroz čitavo 15.stoljeće, na poticaj Krčkog  kneza Frankopana, traje naseljavanje područja Dubašnice, kraja oko Malinske. Zanimljivo je napomenuti da je kraj Dubašnica jedino područje na Krku koje tada nije imalo nikakvo urbano središte. Ovaj kraj je nekada bio prepun šuma i pašnjaka, ali su novodošli stanovnici postupno to pretvorili u oranice. Središte kraja Dubašnice, bilo je naselje Bogovići, danas se to naselje stopilo s Malinskom u jedinstvenu cjelinu.

U 18.stoljeću, uz već postojeću luku Porat, i sama Malinska postaje značajna luka na otoku, iz koje su se izvozili proizvodi tog ruralnog kraja; drvo, maslinovo ulje te poljoprivredni i stočarski proizvodi. Prve kuće u naselju sagrađene su 1788. i 1795 godine, ali je i nadalje sve do kraja 19.stoljeća Malinska je bila vrlo malo selo

Razvoj Malinske sudbinski je odredila 1880. godina, i dolazak prvog turističkog parobroda. Od tad je započela nova grana gospodarstva Malinske – turizam, isprva je to bio isključivo lovni, a od 20. stoljeća razvio se zdravstveni i kupališni turizam. Od tad se Malinska polako razvija, a broj stanovnika povećava.

 

Zenit razvoja Malinske bile su 1970-te kada je otvoreno Hotelsko naselje Haludovo. Kada je dovršeno 1971. godine, bilo je najeksluzivnije naselje na istočnoj obali Jadrana. U sklopu naselja Haludovo, radila je i kockarnica koja je trebala biti magnet za bogate turiste tijekom cijele godine. 1972 godine, u kockarnicu Haludova došlo je nekih 60 Penthouseovih zečica, koje su trebale dati sjaj i potrebni glamur kockarnici. No ubrzo je ta eksperimentalna poslovna veza, između američkog izdavača Boba Gucionea i domaćih hoteljera pukla. Haludovo nije postalo novi Monte Carlo, a niti se turistička sezona nije bitnije produžila u zimske mjesece, ali je Haludovo ipak relativno dobro radilo, sve do privatizacije 1990-te . Danas je Haludovo u vrlo jadnom stanju, i najveći njegov dio ne radi.